Pocetak partijskog rada
Iz Rusije, vraca se drug Tito vozom preko Maribora u domovinu. Taj put nije bio lak a jos teze je bilo nacin kako su predstavnici vlasti docekali svoje sugradane poslije njihovog zarobljenistva. Bili su hladni i sumnjicavi i pokusavali su otkriti ko je od pridoslica bio prostasa Vladimira Ilica Ljenina. Tako se pokazalo u prvoj godini postojanja nove drzave da tu nece biti mjesta ni naprednim teznjama a ni snovima o ravnopravnosti naroda koji zive u njoj.
Drug Tito je to uocio i ubrzo po povratku u zemlju uclanjuje se u sindikat i u Komunisticku partiju Jugoslavije. Kod kuce u Kumrovcu saznaje da mu je majka umrla ne docekavsi da vidi jos jednom svog najmladeg sina. Ni oca nije bilo. Prodao je imovinu braci i otisao u neko selo kraj Jastrebarskog da tu nastavi zivot. Drug Tito je posjetio oca i poslije nekoliko dana produzio u Zagreb gdje se nastanio i zaposlio. 1920. godina je bila burna godina.Drug Tito se nasao u sredistu borbe za bolji zivot radnika. Bilo je svega , od strajkova do sukoba sa policijom.28. novembra 1920. godine, na izborima za ustavotvornu skupstinu, Komunisticka partija dobila je 200 000 glasova i 58 poslanickoh mjesta u Skupstini.Time se pokazalo koliko je bio jak radnicki pokret. Medutim vlasti koje je uplasilo toliko jacanje KPJ donose zakon u noci izmedu 29. i 30 decembra o zabrani rada i postojanja KPJ.
U takvim uslovima policiskog pritiska na KPJ, 1924. godine drug Tito biva izabran u Okruznom komitetu Partije u Bjelovaru. Tako se desilo da na sahrani istaknutog bjelovarskog komuniste Josipa Valente, poslije odrzanog oprostajnog govora kad je izrekao i sledece: "Mi ti se , druze, zaklinjemo da cemo se do kraja zivota boriti za ideju kojoj si bio toliko odan." drug Tito biva uhapsen zajedno sa Durom Segovicem, bravarskim maistorom iz Bjelovara i pod torturom sprovedeni pjesice do bjelovarskog zatvora. Za vrijeme saslusavanja saznali su da ih je prijavio svecenikkoji je prisustvovao pogrebu. Poslije osam dana u zatvora izvedeni su pred sud koji ih oslobada ne nalazeci u njihovom ponasanju razlog da ih osudi.
U avgustu 1925. drug Tito odlazi u Kraljevicu gdje se zaposljava u brodogradiliste. Premda je brodogradiliste imalo obezbjeden dobro placen posao, izmedu ostalog i za ratnu mornaricu, ipak su plate radnika bile niske a i na kraju nisu bile isplacivane ni po nekoliko mjeseci. To dovodi do istorijskog strajka brodogradilisnih radnika, kojem je jedan od voda i organizatora bio drug Tito. Strajk u kojem su sudjelovali svi radnici trajao je 9 dana. Strajk je uspjeo, ali je zato poceo progon voda. Medu prvima koji su otpusteni bio je i drug Tito. Oprostio se sa drugovima i putuje preko Zagreba u Beograd. Poslije duzeg cekanja na posao napokon se zaposljava u tvornici vagona "Jasenica" u Smederevskoj Palanci. Kakvo je stanje bilo u toj tvornici moze se vidjeti iz clanka u kome drug Tito kaze: "Radi se ovdje po 16 sati dnevno, place se krecu od 2 i pol do 5 dinara po satu, ovih zadnjih ima vrlo maleni broj. Higijenski uslovi su upravo strasni. Ove je zime oboljela polovica radnika od zapaljenja pluca." U proljece 1927. drug Tito dobija otkaz i putuje nazad u Zagreb. Taj period rada u Bjelovaru, Kraljevici i Smederevskoj Palanci uakzuje drugu Titu na slabosti u partiskom organizovanju i pojavi frakcija unutar KPJ. Doista, stanje je bilo tesko. Rijec frakcija sve se cesce koristila i oznacavala je dio clanstva a i njenog rukovodstva koje je radilo protiv osnovne linije Partije i ostajuci unutar KPJ boreci se protiv nje iznutra. To su bili neprijatelji iznutra koji su bili opasniji nego klasni neprijatelj.
Po povratku u Zagreb drug Tito je zapoceo borbu protiv frakcionastva. Ubrzo biva uhapsen od strane policije sa optuzbom da je posjedovao i rasturao komunisticku literaturu. Zbog losih uslova u Ogulinskom zatvoru i izbjegavanja pokretanja sudskog procesa od strane vlasti, Tito se odlucuje na strajk gladu. Sudska rasprava je odrzana 28. oktobra 1927. Drug Tito je bio osuden na 7 mjeseci zatvora. Po izlasku iz zatvora nastavlja drug Tito sa ilegalnim radom i borbom protiv frakcijastva. Tad biva clan Mjesnog komiteta KPJ u Zagrebu, Sekretar Saveza metalskih radnika i sekretar Saveza saveza kozarskih i preradivackih radnika. Na VIII konferenciji zagrebackih komunista, koja je odrzana 25. i 26. februara 1928. godine, drug Tito je odrzao referat o borbi protiv frakcija. Na toj konferenciji izabran je za sekretara Mjesnog komiteta.
Nekoliko mjeseci po izboru za sekretara zagrebacke organizacije drug Tito je izabran za zamjenika sekretara Biroa Centralnog komiteta KPJ i za sekretara Pokrajinskog komiteta KPJ za Hrvatsku. Sa tolikom aktivnoscu u revolucionarnom radu nije mogao da promakne budnoj paznji policije koja mu postavlja zasjedu 4. avgusta 1928. godine na Pejacevicevom trgu. Tom prilikom biva uhapsen a hapsenje je usljedilo svega dva dana po izboru druga Tita za sekretara Pokrajinskog komiteta.