Istorijat grada. Sta se sve to kroz vjekove dogadjalo na prostorima gdje danas lezi Sarajevo? Ovo sto vidite na ovim stranicama je dio materijala prenesenog, uz malu obradu, sa sarajevo.ba stranice. Medjutim ja se ne zelim zadovoljiti samo ovim. Zelja mi je da ovaj materijal posluzi kao baza koja ce se postepeno dopunjavati novim informacijama. Svi oni koji su zainteresovani da dodaju/izmjene nesto na ovoj stranicu mogu mi se slobodno javiti.
Doba
Datum/Period
Bitni doga餫ji
p.n.e.
NEOLIT III milenijum p.n.e Butmirska keramika
Naseobine Zlati歵e
Prijelaz iz mla餰g kamenog doba u bronzano doba II milenijum p.n.e Soukbunar i Debelo brdo
Metalno doba II milenijum p.n.e Naseobine "gradinskog tipa"
ANTI菿O DOBA
  III-I st. prije n. e. Rimska osvajanja
  6-9. god. n. e. Ustanak Desidijata pod Batonom
  9. god. n. e. Krah Batonovog ustanka
  VI st. n. e. Kraj rimske uprave
SREDNJI VIJEK
  1238/39. god. n. e. Gradnja Katedrale Svetoga Petra
Prvi pomen Vrhbosne u povelji Bele IV
kasni srednji vijek 1434. god. n.e. Vojvoda Barak zauzima utvrdu Hodidjed
OSMANSKI PERIOD
  1462. god. n. e. Isa-begova vakufnama
1464. god. n. e. Izgradnja mesd瀒da Mehmed-bega Minetovi鎍
1475/76. god. n. e. Zadu瀊ine Bali-bega MALKO菶VI艫
1470-1477. god. n. e. Zadu瀊ine Ajas-bega
kraj 15. i po鑕tak 16.stolje鎍 Gradnje Skender pa歟 MIHALOGLUA
po鑕tak 16. stolje鎍 Gradnja Stare pravoslavne CRKVE
1517. god. n. e. Prva potkupolna d瀉mija u Sarajevu zadu瀊ina Mustafe-pa歟 SKENDERPA奍艫
1526. god. n. e. Gradnja d瀉mije MUSLIHUDINA 萫krek鑙je
1528. god. n. e. Gradnja d瀉mije Havad瀍 DURAKA
1521. god. n. e. Gazi Husrev-beg bosanski NAMJESNIK
1530. god. n. e. Gradnja Gazi Husrev-BEGOVE D嶢MIJE
1561. god. n. e. Gradnja Ferhadije d瀉mije zadu瀊ine Ferhad-bega Vukovi鎍 Desisali鎍
1566. god. n. e. Gradnja Careve d瀉mije
1537. god. n. e. Osnivanje Gazi Husrev-BEGOVE biblioteke
1580. god. n. e. Gradnja Sijavu-pa歩ne DAIRE
od sredine 16. do po鑕tka 17. stolje鎍 Gradnja sarajevske 鑑r歩je i mahala
1626. god. n. e. Putovanje Atanasija GRGI菶VI艫
izme饀 1631. i 1664. god. n. e. Djelovanje Ibrahim efendije BISTRIGIJE
1553. god. n. e. Sjedi歵e Bosanskog sand瀉ka preseljeno je iz Sarajeva u Banja Luku
1607. god. n. e. Sarajevo je ponovo sjedi歵e Bosanskog SAND嶢KA
1638. i 1640. god. Izgradnja Had瀒-Sinanove tekije
1640. god. Putovanje Pavla Rovinjanina
druga polovina 17. vijeka Djelovanje 歟jha Hasana KAIMIJE
1640. god. Zemljotres u Sarajevu
1644. god. Veliki po瀉r u Sarajevu
1647. god. Epidemija kuge u Sarajevu
1658. god. Putovanje Pulea i Kiklea
1660. god. Putovanje Evlije 萫lebije
1697. god. Provala Eugena Savojskog
1729-1739. god. Gradnja sarajevske tvr餫ve
1740-1780. god. Djelovanje Mehmeda Mejlije GURANIJE
1747-1757. god. Razdoblje anarhije u Sarajevu
1754. god. Izgradnja Osman 奺hdijine BIBLIOTEKE
1757. god. Smrt bra鎒 Mori鎍
1766. god. Ponovo izgradnja 芿malu歟 D嶢MIJE
1774. god. Izgradnja biblioteke Ahmed efendije Kantamirije
1775. god. Izgradnja 衭mi歩鎍 medrese
1750-1809. god. Djelovanje Mula Mustafe BA奅SKIJE
1783. god. Epidemija kuge u Sarajevu
1788. god. Veliki po瀉r u Sarajevu
1827. god. Pobuna janji鑑ra u Sarajevu
1831. god. Pokret za autonomiju Bosne i Hercegovine na 鑕lu sa Husein KAPETANOM GRADA娙EVI艵M
1832-1850. god. Razdoblje dominacije Fadil-PA奅 奺rifovi鎍 i Mustafa-pa歟 BABI艫
1842. god. Prva po歵a u Sarajevu
1850-1852. Vladavina Omer-pa歟 Latasa
1861-1869. Topal 奺rif Osman-pa歛, BOSANSKI VEZIR
1863-1868. Gradnja Saborne crkve u SARAJEVU
AUSTROUGARSKI PERIOD
  13. 7.1878. Berlinski kongres upravu nad Bosnom i Hercegovinom povjerio Austrougarskoj
19. 8.1878. Austrougarske trupe u歭e u Sarajevo
22. 8.1878. Objavljen privremeni op鎖nski statut Sarajevo
1. 1.1879. Po鑕o djelovati Kotarski ured za grad Sarajevo
20.6.1880. Izme饀 Sarajeva i Ilid瀍 po鑕o saobra鎍ti omnibus
4.12.1880. Po鑕lo ru歟nje starog Konaka
17.8.1881. Polo瀍n temeljac novoj crkvi Svetoga Ante Padovanskog
11.10.1881. Po鑕la gradnja Levijeve pivare podno Bistrika
2.11.1881. Miljacka poplavila ve鎖 dio grada
14.1.1882. U Sarajevo do歛o prvi vrhbosanski nadbiskup Josip 妕adler
26.8.1882. Ivan baron Apel do歛o za poglavara Zemaljske vlade
12.12.1882. Otvorena pravoslavna bogoslovija
12.12.1882. Otvoren hotel "Evropa"
20.3.1884. Po鑕tak gradnje zgrade Zemaljske vlade
27.8.1884. Po鑕tak gradnje tramvajske pruge
28.8.1884. Po鑕tak gradnje katedrale
28.10.1884. Osnovano Muzejsko dru歵vo
1.1.1884. Po鑕o saobra鎍ti tramvaj
19.12.1887. Otvorena 奺rijatska suda鑛a 歬ola
6.4.1889. Objavljen prvi svezak Glasnika Zemaljskog muzeja u Sarajevu
25.5.1890. Otvorena pruga Sarajevo-Bosanski Brod
1.9.1892. Otvorena pruga Sarajevo-Konjic
1.5.1895. Po鑕o saobra鎍ti elektri鑞i tramvaj
20.4.1896. Otvorena gradska vije鎛ica
19.11.1899. Posve鎒na evangelisti鑛a crkva
2.1.1899. Otvoren Dru歵veni dom
13.7.1903. Umro Benjamin Kalaj
5.10.1908. Progla歟na aneksija Bosne i Hercegovine
30.5.-3.6.1910. Boravak cara Franca Jozefa I u Sarajevu
15.6.1910. Prva sesija bosansko-hercegova鑛og sabora
10.10.1910. Popis stanovni歵va (U Sarajevu je tada 瀒vjelo 51.919 stanovnika)
28.6.1914. Sarajevski atentat
29.6.1914. Ustanovljen Prijeki sud za podru鑚e grada i kotara
4.7.1914. Reisul-ulema uputio apel muslimanima da se uzdr瀍 od nasilja nad pravoslavcima i uni歵avanja njihove imovine, do 鑕ga je u Sarajevu do歭o nakon atentata na Ferdinanda
4.7.1914. Apel sli鑞e sadr瀒ne uputio je i vrhbosanski nadbiskup Josip 妕adler
26.7.1914.god. Prijeki sud, ustanovljen u Sarajevu nakon atentata na Franca Ferdinanda, ukinut je
28.7.1914. Po鑕o I svjetski rat
12.-18.10.1914. Su餰nje u鑕snicima atentata na Franza Ferdinanda
6.2.1915. Raspu歵en bosansko-hercegova鑛i sabor
30.4./1.5.1916. Prvi put uvedeno tzv."ljetno vrijeme"
PERIOD OD 1918 - 1941
  26.10.1918. Osnovano Narodno vije鎒 Bosne i Hercegovine
31.10.1918. Konstituiran glavni odbor Narodnog vije鎍 Slovenaca, Hrvata i Srba za BiH
1.11.1918. Posljednji austrougarski zemaljski poglavar Stjepan Sarkoti predao vlast gavnom odboru Narodnog vije鎍 SHS za BiH
2.11.1918. Osnovana narodna vlada Bosne i Hercegovine
1.12.1918. Progla歟no Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca
31.1.1921. Popis stanovni歵va (U Sarajevu je tada 瀒vjelo 66.317 stanovnika)
25.2.1924. Sarajevo prestaje biti glavnom gradom Bosne i Hercegovine kao pokrajine u Kraljevstvu SHS i postaje samo sjedi歵e sarajevske oblasti.
31.3.1931. Popis stanovni歵va (U Sarajevu je tada 瀒vjelo 78.173 stanovnika)
15.6.1930. Sjedi歵e Rijaseta islamske zajednice preneseno iz Sarajeva u Beograd
15.6.1938. Sjedi歵e Rijaseta islamske zajednice vra鎒no u Sarajevo
PERIOD OD 1941 - 1945
6.4.1941. Njema鑛i avioni bombordovali Sarajevo
8.4.1941. Kralj i jugoslovenska vlada povukli su se iz Beograda u okolinu Sarajeva
6.4.1945. Partizanske jedinice oslobodile Sarajevo
26.4.1945. Zemaljsko antifa歩sti鑛o vije鎒 narodnog oslobo餰nja Bosne i Hercegovine odr瀉lo tre鎒 zasjedanje na kojem je ova institucija prerasla u Narodnu Skup歵inu
PERIOD OD 1945 - 1991
30.6.1945. Usvojen Generalni plan razvoja grada
7.10.1965. Balkanske atletske igre odr瀉ne u Sarajevu
31.5.1971. Popis stanovni歵va (U Sarajevu je tada 瀒vjelo 359.448 stanovnika)
15.2.1984. XIV Zimske olimpijske igre odr瀉ne u Sarajevu
PERIOD OD 1991 - 1995
  30.4.1991. Popis stanovni歵va (U Sarajevu je tada 瀒vjelo 429.672 stanovnika)
6.4.1992. Po鑕tak rata u Sarajevu
19.12.1995. Potpisivanje "Dejtonskog mirovnog dogovora"
izdava鑑 IP Svjetlost d.d., 1997.godina

 

Svi podatci na stranici su uz dozvolu preneseni sa Sarajevo.ba

RajvoSa.com 2000 - 2015 Deki