Sarajevska regija u anti鑛om periodu
 

Rimski mostNakon puna dva vijeka otpora Rimljanima Iliri su bili pora瀍ni 9. godine nove ere, pa je sarajevsko podru鑚e postalo dijelom Rimskog carstva.

Sarajevskim poljem i dolinom Miljacke prolazila je jedna od va瀗ijih rimskih cesta, o 鑕mu svjedo鑕 miljokazi, dijelovi kolovoza, a prije svega rimske naseobine. Ovaj drum povezivao je jadransku obalu sa rimskim posjedima u provinciji Panoniji. Sarajevski kraj pripadao je provinciji Dalmaciji, koja je imala sjedi歵e u Saloni (Solin) kraj Splita, a sjedi歵e jurisdikcije bilo je u Naroni, kraj dana歯jeg Metkovi鎍.

Najstariji tragovi rimskog prisustva na podru鑚u dana歯jeg Sarajeva otkriveni su na Debelom brdu. Rimljani su odr瀉li kontinuitet 瀒vljenja na tom lokalitetu. Najpouzdaniji znaci tog prisustva jesu zidine od grubo klesanog i lomljenog kamena, te vrhovi kopalja i strelica, klju鑕vi, no瀍vi, dijelovi ogledala, vaga, nakita itd. Prvorazredan nalaz jest jedan kasnoanti鑛i lonac sa natpisom koji predstavlja jedini primjer minuskulnog latinskog kurziva u Bosni i Hercegovini. Natpis glasi: EGO IUSTUS OLARIUS, MANUS MEAS RUGETUS ET FETETUS ili u prijevodu Dimitrija Sergejevskog: "Ja sam pravi lon鑑r, a moje su ruke prljave, ali plodne". Ovaj je tekst pobudio veliko zanimanje. U literaturi histori鑑ri isti鑥 da je to primjer upotrebe tzv. gr鑛og akuzativa, te 鑙njenicu da je jedan lon鑑r u to vrijeme bio pismen. Rimljani su bili prisutni na Debelom brdu (po svoj prilici kao vojna posada) sve do VI stolje鎍, o 鑕mu svjedo鑙 nalaz novca cara Justinijana.

Rimski mozaik - Ilid瀉Oko rimske ceste koja je prolazila sarajevskim krajem, na nekoliko mjesta su otkriveni materijalni tragovi koji ukazuju na postojanje rimskih naseobina. Na lijevoj obali Miljacke, blizu Vrbanja mosta (most Suade Dilberovi), krajem 19. stolje鎍 podignuta je mala ciglana, uglavnom za potrebe izgradnje nekoliko hotela oko izvori歵a termo-mineralne vode na Ilid瀒. Na prostoru austrougarske ciglane, otkriveni su brojni primjerci rimskog crijepa, 鑙ji sufragmenti, tako餰r otkriveni i na Ilid瀒, na mjestu starih rimskih terma. Zanimljiva je, dakle, koincidencija, da se u rimsko i austrougarsko doba, na istim mjestima podi瀠 ciglana, odnosno banja. Pomenuti crijep ima oznaku: CO... i CONSTA... Na Marijin dvoru, na lokalitetu poznatom kao Vasiljeva ba氳a, na mjestu gdje su danas zgrade Skup歵ine i Vlade Bosne i Hercegovine, otkriveni su tragovi rimskih gra餰vina i nekoliko grobova. U blizini Ali-pa歩ne d瀉mije prona餰ni su ostaci grn鑑rske radionice i jedne stambene zgrade.

Glavno rimsko naselje u sarajevskom kraju bilo je na Ilid瀒.

Na temelju fragmenta natpisa prona餰nog prilikom ru歟nja jednog mosta iz osmanskog perioda na rijeci 巈ljeznici, arheolozi su zaklju鑙li da se rimsko naselje na prostoru dana歯jeg naselja Ilid瀉 zvalo Aquae S... Banja S... odnosno Ilid瀉, kako su ovaj lokalitet kasnije nazvali Turci, imaju鎖 na umu njenu ulogu kao lje鑙li歵a (ilad, tur. lijek).

lid瀉 - ostaci rimske kultureBanja S... bila je rimsko upravno i kulturno sredi歵e 鑙tave sarajevske oblasti. Istra瀒vanja na Ilid瀒 po鑕la su 1893. godine. Tada su otkriveni temelji rimskih gra餰vina, mozai鑛i podovi, ostaci hipokausta i tubulusa (neke vrste centralnog grijanja), te keramika, nakit i novac.

Banja S... imala je status kolonije. Njeni stanovnici bili su punopravni rimski gra餫ni. Okolina Ilid瀍 u rimsko doba sude鎖 po nalazima na vi歟 lokaliteta (Crkvi歵e, Stupsko brdo, Crkvina, 妚rakino Selo ...), bila je gusto naseljena. Sistematska istra瀒vanja na Ilid瀒 obavljena su pedesetih i po鑕tkom 歟zdesetih godina 20. stolje鎍, posebice 1956-1961., te 1963. godine. Velike zasluge za rezultate postignute u izu鑑vanju rimskog razdoblja historije Sarajeva, kako pri neposrednom istra瀒vanju, tako i u analizi i tuma鑕nju nalaza, imaju: Karl Pa, Filip Balif, 苅ro Truhelka, Mihovil Mandi, Vladislav Skari, Ivan Kelner, Esad Pa歛li, Dimitrije Sergejevski i Irma 萺emo歯ik.




Svi podatci na stranici su uz dozvolu preneseni sa Sarajevo.ba

RajvoSa.com 2000 - 2015 Deki